Apstrakt
Naučnim istraživanjem u drugoj polovini XX vijeka i u naše vrijeme identifikovane su vrlo velike individualne razlike u psihofizičkom razvoju djece i mladih. Na tim saznanjima zasnivaju se sve izraženije potrebe da se nastava svih predmeta i programskih područja (pa i rada na književnom tekstu) u što većoj mjeri cjelishodno individualizuje prilagođavanjem kognitivnim sposobnostima, predznanjima, saznajnim potrebama i osobinama ličnosti svakog učenika. Interpretacija književnih tekstova utemelјena na teoriji književnosti i savremenim didaktičko-metodičkim koncepcijama zahtijeva sistematičan pristup u analizi književnih likova, jer uglavnom književna djela pamtimo po likovima koji su bili nosioci misaonog, estetskog, emotivnog i idejnog jezgra njihove znakovne strukture. U ovom radu prikazani su rezultati eksperimentalnog istraživanja koji pokazuju da se individualizacijom razredne nastave književnosti postižu statistički značajno bolјi rezultati u analizi književnog lika, nego u nastavi koja je neindividualizovana. Dobijeni rezultati mogu predstavlјati izuzetno značajan doprinos rješavanju aktuelnog i važnog pitanja efikasne analize književnog lika u razrednoj nastavi, kao i teorijskom zasnivanju i eksperimentalnoj verifikaciji novih modela individualizovane nastave kojima bi bio cilј djelotvornija analiza književnog lika.

